Kako je fizička aktivnost povezana s osobnim razvojem?

Vjerojatno smo svi uglavnom upoznati s time kako tjelesna aktivnost pozitivno utječe na fizičko zdravlje. Od oblikovanja tijela, jačanja mišića i kostiju, veće gipkosti i pokretljivosti pa sve do smanjenja rizika od kroničnih bolesti. No, kako nam fizička aktivnost može pomoći u osobnom razvoju i postizanju veće kvalitete života?

Za početak, što obuhvaća pojam „fizička aktivnost“? Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) fizička aktivnost uključuje oblik tjelesnog pokreta proizvedenog skeletnim mišićima, koji zahtijeva potrošnju energije. Iz toga se može zaključiti da fizička aktivnost nije samo „vježbanje“ nego se odnosi i na sve druge vrste tjelesnog kretanja koje svakodnevno izvodimo.  

Kakav učinak možemo očekivati ako fizička aktivnost postane sastavni dio našeg dnevnog rasporeda?

Više samopouzdanja

Kad smo fizički aktivni, a posebno kad duži period imamo određenu rutinu vježbanja, sigurno ćemo primijetiti promjene na svom tijelu. Vidjet ćemo da nam se mišići oblikuju, da imamo bolje držanje, da smo u boljoj kondiciji i da se općenito osjećamo snažnije i ljepše. Taj osjećaj direktno utječe na naše samopouzdanje. Otkrivamo što sve možemo postići i, ako svjesno razmišljamo o pokretima kod vježbanja, javlja se osjećaj zahvalnosti prema svojem tijelu koje je jače nego što ponekad mislimo. Također, možemo si postaviti određene ciljeve koje želimo postići vježbanjem i pratiti napredak. Time pozitivno utječemo na samodisciplinu i usvajanje zdravih navika.

Bolje raspoloženje i opće psihičko stanje

Kako bi se postigle pozitivne promjene na raspoloženje i opće psihičko stanje, preduvjet je uživanje u odabranoj fizičkoj aktivnosti. Poznati su pozitivni učinci i kod osoba koje pate od anksioznosti i depresije što se primjećuje u smanjenoj potrebi za velikim dozama lijekova, smanjenju intenziteta poremećaja i poboljšanje funkcioniranja osoba u svakodnevnim aktivnostima.

Za dugotrajne učinke potrebno je redovito prakticiranje fizičke aktivnosti čiji intenzitet i trajanje se individualno definira (više o tome pročitajte ovdje). Sigurno znate kakav je osjećaj nakon dobrog treninga, šetnje, bicikliranja ili bilo koje druge fizičke aktivnosti. Nerijetko ako smo inicijalno i bili umorni i nije nam se dalo vježbati, nakon vježbanja imamo više energije i boljeg smo raspoloženja. 🙂

Veća produktivnost i bolji fokus

S obzirom na to da tjelesnim kretanjem ubrzavamo cirkulaciju i povećavamo dotok kisika u mozgu te time pozitivno utječemo na razinu naše energije, to se dobro odražava i na naše mentalne sposobnosti. Bolje pamtimo, jasnije razmišljamo, imamo oštriji fokus i brže donosimo odluke. Samim time, povećava se naša produktivnost jer smo sposobni brže, bolje i efikasnije odrađivati zadatke.

Možda ste primijetili da sve više poslodavaca svojim zaposlenicima nudi povoljne članarine u teretanama, fitness centrima ili čak osigura prostor unutar firme za rekreaciju. Poslodavci se vode upravo time da će rezultati i zadovoljstvo njihovih zaposlenika biti bolji ako su oni fizički i psihički izdržljiviji, samopouzdani, zdravi i dobrog raspoloženja.

Bolje nošenje sa stresom i izgradnja mentalne otpornosti

Na sve navedeno nadovezuje se i bolje nošenje sa stresom koje je posebno važno u današnjem užurbanom svijetu gdje je izbjeći stres nemoguća misija. Najbolje što možemo napraviti za sebe je naučiti kako se bolje suočiti sa svakodnevnim izazovnim situacijama. U tome nam puno mogu pomoći i različite tehnike nošenja sa stresom, no fizička aktivnost kojom se smanjuje nivo kortizola – hormona stresa, također ima svoju ulogu. Fizičkom aktivnošću jačamo svoju otpornost na stresne situacije.