Koliko se često nađeš u situaciji da nekome kažeš „da“ iako u sebi čuješ „ne”? Kako se osjećaš kad pristaneš na nešto što u tom trenutku nije u skladu s tobom? Bilo da je to kava s prijateljicom nakon napornog dana kad je jedino što želiš ležati na kauču, dodatni projekt na poslu na kojem si već zatrpan/a obavezama ili izlazak s društvom koje ti ne odgovara.
Iako mislimo da će naš odnos s nekim biti narušen ako kažemo „ne“, zauzimanje za sebe, iznošenje vlastitog mišljenja na prikladan način i postavljanje granica može dodatno ojačati taj odnos. Ako pristaneš naći se s prijateljicom nakon napornog dana unatoč tome što nisi raspoložen/a za druženje, velika je vjerojatnost da ćeš na tom druženju biti umoran/na, nezainteresiran/a ili ćeš čak osjećati ljutnju jer si uopće pristao/la na dogovor. Time pokazuješ prijateljici da ne poštuješ sebe jer tvoja djela nisu u skladu s tvojim mislima, a ne poštuješ ni nju jer nevoljko pristaješ na druženje pa se onda istresaš na njoj. Umjesto da narušavaš svoje prijateljstvo s lažnim „da“, radije reci iskreno „ne“ i time gradi odnos na povjerenju i poštovanju.
Pitaš se kako onda reći “ne” i sačuvati odnos? Prvi korak prema promjeni je osvještavanje uzroka – zašto nam je teško reći „ne“. Naučeni smo da je pristojno govoriti „da“ i klimati glavom dok reći „ne“ i izraziti suprotno mišljenje predstavlja nepristojnost i buntovništvo. Možemo se zapitati koji je strah u pozadini kad ne uspijevamo reći „ne“. Bojimo li se odbacivanja; nerazumijevanja; samoće? Bojimo li se da ćemo razočarati nekoga; da nećemo ispuniti tuđa očekivanja; da će naš odnos s tom osobom biti narušen? Također, bitno je osvijestiti odakle dolaze uvjerenja da trebamo reći „da“ i kako to da osjećamo grižnju savjesti kad postavimo granice i zauzmemo se za sebe. Tek kad osvijestimo uzrok nekog ponašanja, možemo mijenjati ishod.
Drugi je korak prihvaćanje činjenice da ne možemo udovoljiti svima bez obzira na to koliko bismo mi to željeli i koliko se jako trudili. Uvijek će postojati netko tko nas neće razumjeti, tko će imati loše mišljenje o nama i kome se nećemo svidjeti. U želji da nas svi shvate i da svi formiraju dobro mišljenje o nama, nerijetko se trudimo što bolje objasniti i opravdati svoje postupke i ponašanje.
Međutim, to nas često odvede u suprotnom smjeru i umjesto razumijevanja naiđemo na još veće nesporazume i nerazumijevanje. Ne možemo utjecati na to što će netko drugi misliti o nama ni kako će se osjećati, ali ono na što možemo utjecati je da na pravilan način komuniciramo svoje misli, osjećaje i potrebe kako bismo ostali dosljedni sebi i gradili iskrene odnose s drugima.
U nastavku teksta slijede 3 načina koja ti mogu pomoći da naučiš reći „ne“ i očuvaš kvalitetne odnose uz pomoć jasne komunikacije.
Nauči asertivno komunicirati
Asertivna komunikacija uključuje otvoreno izražavanje vlastitih misli i osjećaja bez ugrožavanja prava druge osobe. Takvom komunikacijom pokazujemo empatiju, odnosno razumijevanje osjećaja druge osobe čime dajemo do znanja osobi da smo je čuli i da je razumijemo. Isto tako, izražavamo svoje misli, osjećaje, potrebe i stavove na smiren, jasan, nedvosmislen način što omogućuje pravilnu komunikaciju i bolje razumijevanje s obje strane.
Naprimjer, možeš reći prijateljici: Znam da želiš da se više družimo, ali danas sam imao/la naporan dan i želim se odmoriti. Molim te da odgodimo druženje za sutra kad ću biti odmoran/na i boljeg raspoloženja. Na ovaj način čuvaš svoje osobne granice, iskreno daješ prijateljici do znanja da ti trenutno nije do druženja i nudiš alternativni dogovor čime iskazuješ poštovanje prema vašem odnosu.
Odvoji vrijeme za razmišljanje – nemoj odmah reći „da“
Ponekad se dogodi da pristanemo na neki dogovor jer nismo imali dovoljno vremena razmisliti prije donošenja odluke ili se ne snađemo u trenutku pa nam je lakše reći „da“ nego smišljati razloge zašto „ne“. Kad se nađeš u takvoj situaciji, možeš iskoristiti neki od ovih primjera: trebam još malo razmisliti o tome, javit ću ti se za pola sata; nisam siguran/na imam li dovoljno vremena za to, provjerit ću u svom rokovniku kakav mi je raspored pa ti se povratno javiti; trenutno sam u žurbi i ne stignem razmišljati o tome, javit ću ti do kraja dana što sam odlučio/la.
Tako si „kupujemo“ dodatno vrijeme za razmišljanje kako bismo mogli donijeti ispravnu odluku umjesto da automatski pristanemo na nešto i poslije se zbog toga kajemo.
Kratko obrazloži svoje razloge
Često imamo potrebu detaljno objasniti svoje razloge jer mislimo da će nas tako osoba bolje shvatiti i „oprostiti“ nam što smo je odbili. Što se više trudimo objasniti, to je veća vjerojatnost da će nas osoba pogrešno razumjeti i tražiti načine da ipak pristanemo na dogovor. Zato je najbolje jasno reći „ne“ i ukratko obrazložiti svoje razloge, primjerice: ne mogu na druženje s kolegama nakon posla jer idem na trening. Time iskazujemo poštovanje prema sebi jer se držimo svojih priroriteta i dosljedni smo u svojim odlukama (odlazak na trening), ali i poštovanje prema drugima jer ne pristajemo na druženje na kojem u tom trenutku ne želimo ili ne možemo biti.
Postavljanje granica i asertivna komunikacija mogu se naučiti i s vremenom nam je sve lakše pravilno komunicirati kao i održavati kvalitetne odnose s drugima. Nadam se da ti je ovaj tekst bio koristan i da ćeš uz pomoć ovih informacija lakše reći „ne“ bez osjećaja grižnje savjesti.
