Koliko se često nađete u situaciji da nekome kažete „da“ iako u sebi čujete „ne”? Kako se osjećate kad pristanete na nešto što u tom trenutku nije u skladu s vama? Bilo da je to kava s prijateljicom nakon napornog dana kad je jedino što želite doći kući i odmoriti, dodatni projekt na poslu na kojem ste već zatrpani obavezama ili izlazak s društvom koje vam ne odgovara.
Iako mislimo da će naš odnos s nekim biti narušen ako kažemo „ne“, zauzimanje za sebe, iznošenje vlastitog mišljenja na prikladan način i postavljanje granica može dodatno ojačati taj odnos. Ako pristanete naći se s prijateljicom nakon napornog dana unatoč tome što niste raspoloženi za druženje, velika je vjerojatnost da ćete na tom druženju biti umorni, nezainteresirani ili pak osjećati ljutnju jer ste pristali na dogovor. Time pokazujete prijateljici da ne poštujete sebe jer vaša djela nisu u skladu s vašim mislima, a ne poštujete ni nju jer nevoljko pristajete na druženje. Umjesto da narušavate odnos sa sobom i svoje prijateljstvo s lažnim „da“, radije recite iskreno „ne“ i time gradite odnos na povjerenju i međusobnom poštovanju.
Pitate se kako onda reći “ne” i sačuvati odnos? Prvi korak prema promjeni je osvještavanje uzroka – zašto nam je teško reći „ne“. Naučeni smo da je pristojno govoriti „da“ i klimati glavom dok reći „ne“ i izraziti suprotno mišljenje predstavlja nepristojnost i može biti povod za potencijalni konflikt. Možemo se zapitati koji je strah u pozadini kad ne uspijevamo reći „ne“. Bojimo li se odbacivanja; nerazumijevanja; samoće? Bojimo li se da ćemo razočarati nekoga; da nećemo ispuniti tuđa očekivanja; da će naš odnos s tom osobom biti narušen? Također, bitno je osvijestiti odakle dolaze uvjerenja da trebamo reći „da“ i kako to da osjećamo grižnju savjesti kad postavimo granice i zauzmemo se za sebe. Tek kad osvijestimo uzrok nekog ponašanja, možemo mijenjati ishod.
Drugi je korak prihvaćanje činjenice da ne možemo udovoljiti svima bez obzira na to koliko bismo mi to željeli i koliko se jako trudili. Uvijek će postojati netko tko nas neće razumjeti, tko će imati loše mišljenje o nama i kome se nećemo svidjeti. U želji da nas svi shvate i da svi imaju dobro mišljenje o nama, nerijetko se trudimo što bolje objasniti i opravdati svoje postupke i ponašanje.
Međutim, to nas često odvede u suprotnom smjeru i umjesto razumijevanja naiđemo na još veće nesporazume i nerazumijevanje. Ne možemo utjecati na to što će netko drugi misliti o nama ni kako će se osjećati, ali ono na što možemo utjecati je da na pravilan način komuniciramo svoje misli, osjećaje i potrebe kako bismo ostali dosljedni sebi i gradili iskrene odnose s drugima.
U nastavku teksta slijede 3 načina koja će vam pomoći da naučite reći „ne“ i očuvati kvalitetne odnose uz pomoć jasne komunikacije.
Naučite asertivno komunicirati
Asertivna komunikacija uključuje otvoreno izražavanje vlastitih misli i osjećaja bez ugrožavanja druge osobe. Takvom komunikacijom pokazujemo empatiju, odnosno razumijevanje osjećaja druge osobe čime dajemo do znanja osobi da smo je čuli i da je razumijemo. Isto tako, izražavamo svoje misli, osjećaje, potrebe i stavove na smiren, jasan, nedvosmislen način što omogućuje pravilnu komunikaciju i bolje razumijevanje s obje strane.
Primjerice, možeš reći prijateljici: Znam da želiš da se više družimo, ali danas sam imao/la naporan dan i želim se odmoriti. Molim te da odgodimo druženje za sutra kad ću biti odmoran/na i boljeg raspoloženja.
Na ovaj način čuvate svoje osobne granice, iskreno dajete prijateljici do znanja da vam trenutno nije do druženja i nudite alternativni dogovor čime iskazujete poštovanje prema vašem odnosu.
Odvojite vrijeme za razmišljanje – nemojte odmah reći „da“
Ponekad se dogodi da pristanemo na neki dogovor jer nismo imali dovoljno vremena razmisliti prije donošenja odluke ili se ne snađemo u trenutku pa nam je lakše reći „da“ nego smišljati razloge zašto „ne“. Kad se nađete u takvoj situaciji, možete iskoristiti neki od ovih primjera: trebam još malo razmisliti o tome, javit ću ti se za pola sata; nisam siguran/na imam li dovoljno vremena za to, provjerit ću kakav mi je raspored pa ti se povratno javiti; trenutno sam u žurbi i ne stignem razmišljati o tome, javit ću ti do kraja dana što sam odlučio/la.
Tako si „kupujemo“ dodatno vrijeme za razmišljanje kako bismo mogli donijeti ispravnu odluku umjesto da automatski pristanemo na nešto zbog čega će nam poslije biti žao.
Kratko obrazložite svoje razloge
Često imamo potrebu detaljno objasniti svoje razloge jer mislimo da će nas tako osoba bolje shvatiti i oprostiti nam što smo je odbili. Što se više trudimo objasniti, to je veća vjerojatnost da će nas osoba pogrešno razumjeti i tražiti načine da ipak pristanemo na dogovor. Zato je najbolje jasno reći „ne“ i samo ukratko obrazložiti svoje razloge, primjerice: ne mogu na druženje s kolegama nakon posla jer idem na trening. Time iskazujemo poštovanje prema sebi jer se držimo svojih prioriteta i dosljedni smo u svojim odlukama (odlazak na trening), ali i poštovanje prema drugima jer ne pristajemo na druženje na kojem u tom trenutku ne želimo ili ne možemo biti.
Zapamtite da je nemoguće udovoljiti svima i da to ni nije vaš zadatak. Ono što možete učiniti je postaviti jasne granice, otvoreno ih komunicirati drugima i time graditi dugoročno kvalitetne odnose. Poslužite se savjetima iz ovog teksta i vježbajte asertivnu komunikaciju što češće možete.
